Depresija: razlozi njezina nastanka i koraci koje možemo poduzeti kako bismo je riješili

Svi mi prolazimo kroz faze potištenosti ili tuge u različitim trenucima našeg života. Međutim, kada netko doživljava dugotrajnu i neobjašnjivu tugu, to može biti znak depresije.

Depresija uključuje poremećaj metaboličkih procesa u mozgu, što dovodi do neravnoteže neurotransmitera poput serotonina i noradrenalina, što rezultira emocionalnom neravnotežom.

Razlika između pregorenosti (burnout-a) i depresije

Pregorenost (burnout) se često opisuje kao depresivno raspoloženje praćeno teškim simptomima iscrpljenosti. Pojam “burnout” nema preciznu definiciju, što može biti zbunjujuće.

Različiti psihološki simptomi, od kojih svaki zahtijeva različite terapijske pristupe, spadaju pod kišobran pregorenosti. Ovaj se izraz koristi za opisivanje stanja koje proizlazi iz preopterećenosti, izbjegavajući negativnu stigmu povezanu s problemima mentalnog zdravlja. Međutim, pripisivanje depresije isključivo stresu je prejednostavno.

Depresija može pogoditi svakoga

Procjenjuje se da oko pet posto svjetske populacije doživljava depresivne epizode koje zahtijevaju liječenje, a mnogi slučajevi vjerojatno ostaju neprijavljeni.

U teškim slučajevima, depresija može značajno utjecati na kvalitetu života, čineći pojedince nesposobnima za rad. Mogu biti pogođeni i muškarci i žene, kao i djeca i adolescenti.

Simptomi depresije su različiti, uključujući nemogućnost doživljavanja sreće, poremećaje spavanja, gubitak apetita, nedostatak motivacije, napadaje panike i emocionalnu otupljenost.

Iako su temeljni simptomi slični među oboljelim pojedincima, postoje razlike vezane uz spol. Muškarci imaju tendenciju pokazivati samousmjereni bijes i suicidalne tendencije, dok su žene sklone internalizirati svoje osjećaje proživljavanjem i tjeskobom. Depresija se kod djece često manifestira kao bezvoljnost, razdražljivost, poremećaji prehrane i samoumirujuća ponašanja poput sisanja palca.

Dijagnosticiranje depresije

Depresija se manifestira različitim i nespecifičnim simptomima, što često rezultira dijagnozom putem isključivanja. Točna dijagnoza zahtijeva isključivanje drugih stanja sa sličnim simptomima, kao što su kardiovaskularne bolesti, poremećaji štitnjače ili bolesti gušterače koje utječu na hormonsku ravnotežu.

U prošlosti su različiti oblici depresije bili kategorizirani na temelju njihovog podrijetla. Depresija uzrokovana metaboličkim poremećajima mozga nazvana je endogena ili unutarnja depresija, dok su vanjski čimbenici pripisani neurotičnoj ili reaktivnoj depresiji. Također su korišteni specifični pojmovi poput bipolarnog poremećaja koji opisuje promjene raspoloženja između uspona i padova te stanja poput sezonske depresije, depresije povezane s godinama ili trudnoće.

Suvremeno razumijevanje sugerira da depresija nastaje kao rezultat složene interakcije unutarnjih i vanjskih čimbenika, a dijagnostičke prakse sada su usmjerene na opisivanje simptoma korištenjem standardiziranih kriterija i procjenu njihove ozbiljnosti.

Istraživači istražuju genetske predispozicije za depresiju kroz istraživanje otpornosti, koje istražuje zašto su neki pojedinci otporniji na vrlo stresne životne događaje od drugih. Ova otkrića mogu utrti put ciljanim terapijama depresije.