Ono si što jedeš! No, znaš li što jedeš?

Loši ugljikohidrati 

Kao namirnice s lošim ugljikohidratima označavamo namirnice koje imaju visok glikemijski indeks i jako povećavaju razinu glukoze u krvi. Najčešće su to industrijski obrađene namirnice, umjetno sastavljene namirnice i kemijski dobiveni koncentrati (kukuruzni sirupi, obrađeni škrob). Za njih je važno da nas mogu zasititi samo na kratko vrijeme, a tijelo njihovu energiju ne potroši u cijelosti, zato se ona gomila u obliku jastučića masti. Namirnice, koje se moraju izbjegavati u većim količinama, su:

• grickalice (čips, kokice, štapići, keksi, mliječna čokolada) i slatkiši
• unaprijed pripremljena i kuhana industrijska jela (obrok koji se podgrijava u mikrovalnoj pećnici),
• slatka gazirana pića, pivo i alkoholna pića,
• pržen ili pečen krumpir,
• zaslađene i prerađene kukuruzne žitarice,
• tjestenine od bijelog brašna

Bjelančevine

Bjelančevine nisu samo važne hranjive tvari, već i najveća komponenta u našem tijelu, odmah iza vode. Najvažnije su sastavnice svake stanice i svih životnih tekućina u našem tijelu. Važnu ulogu imaju i pri unosu i očuvanju drugih namirnica, kod katalize biokemijskih reakcija i kod imunološke otpornosti. Dnevno bismo trebali dobivati otprilike 15 % energije iz bjelančevina.

Koje namirnice sadrže bjelančevine?

• Sve namirnice životinjskog podrijetla: mlijeko, sir, jogurt, jaja, meso, ribe i morski plodovi
• mahunarke: grah, leća, slanutak, grašak, bob
• orašasti plodovi: kikiriki, orasi, lješnjaci, indijski oraščić, makadamski oraščić

Masti

Masti su obavezne u prehrani čovjeka jer sadrže životno važne masne kiseline, uz to povećavaju energijsku gustoću hrane i ubrzavaju apsorpciju u mastima topljivih vitamina (A, D, E i K).

Zasićene mastsu obično pri sobnim temperaturama i pri pohrani u hladnjaku u krutom stanju. U najvećim količinama možemo ih naći u hrani životinjskog podrijetla, na primjer u masnim komadima mesa, punomasnim mliječnim proizvodima, pa čak i u nekim biljnim uljima, na primjer u kokosovom i palminom. Istraživanja su pokazala da prevelike količine zasićenih masti uzrokuju povećanu razinu LDL kolesterola.

Nezasićene mastisu na sobnim temperaturama i pri čuvanju u hladnjaku obično u tekućem stanju. Jednostruko nezasićene masti možemo prvenstveno naći u maslinovom i repičinom ulju. Te masti čuvaju srce i krvotok, smanjuju rizik od nastanka raka i otpornosti na inzulin, fiziološkog stanja koje može dovesti do nastanka šećerne bolesti. Višestruko nezasićene masti uključuju omega-6 i omega-3 masne kiseline. Naše tijelo ne može samo proizvoditi kiseline te vrste i zato se moramo potruditi da ih u tijelo unosimo hranom. Prije svega je važno da se brinemo za dovoljan unos omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u hladnovodnim ribama (losos, tuna, bakalar, sardine).