Dobri i loši ugljikohidrati

Stručnjaci su podijelili ugljikohidrate na dobre i loše. Iako postoje kontroverze o činjenici da ugljikohidrati ne utječu dobro na naše zdravlje, a svako nisu poželjni kod osoba koje žele izgubiti kilograme, ugljikohidrati su nam itekako potrebni jer nam daju energiju. Ipak neki ugljikohidrati mogu biti prave kalorijske bombe pa je najbolje da ih izbjegavamo.

Dobri ugljikohidrati na koje možemo računati

Oni sadrže znatne količine minerala, proteina i vlakana, te ih to čini zdravom hranom, a ujedno su dobri i kod mršavljenja. Cjelovite žitarice, punozrnati kruh, voće, povrće, smeđa riža, zob, ječam, grah, leća i krumpir su primjeri namirnica sa visokim udjelom kompleksnih ugljikohidrata (dobrih).

Većina nutricionista vjeruje da bi oko 60% dnevnog unosa hrane trebalo doći iz kompleksnih ugljikohidrata. Dakle, kao što dobro znate, prehrana bogata zelenim povrćem i kompleksnim ugljikohidratima smanjuje rizik od raka debelog crijeva i raka dojke, a sprječava razvoj dijabetesa.

Slabi ugljikohidrati koje bismo trebali izbjegavati

Namirnice koje su bogate „lošim“ ugljikohidratima moramo isključiti iz naše prehrane ili ih konzumirati rijetko, to su: prerađene žitarice, bijeli kruh, krafne, keksi, kolač, slatki napici, čips, tjestenina, slatki sirupi…Također, rjeđe se preporučuje konzumirati: rižu, gris, glukozu, med, šećer, grožđice, džem ili picu..

Osobe koje često konzumiraju ovu hranu snose rizik od dijabetesa ll tipa, pretilosti, rala pa čak i od srčanih bolesti. Ostale sekundarne bolesti uzrokovane hranom koja je bogata lošim ugljikohidratima su: karijes, visoki krvni tlak, slab vid.

Nemojmo eliminirat sve ugljikohidrate iz dijete

Stručnjaci su došli do zaključka da dijeta koja isključuje ugljikohidrate može biti opasna za naše krvne žile, povećava rizik od moždanog udara i srčanog zastoja. Pravilna dijeta podrazumijeva potrošnju ugljikohidrata i  takve dijete se smatraju najučinkovitijima.

Zaključno, moramo biti skloni uravnoteženoj prehrani koja će uključivati dobre ugljikohidrate od kojih ćemo dobiti energiju. Zapamtite da bi između 50 i 60 % dnevnog unosa hrane trebalo doći iz ugljikohidrata.